Brinite o sebi, mi ćemo o vama

PRIJAVA NA VESTI

Aktuelni saveti i ponude

Savet

Da čujemo šta kaže Vaše srce

Da li ste znali da je srce jedna mala, ali jako pametna električna sprava? Naime, Vaše  srce ima sopstveni sistem električne provodljivosti. Taj sprovodni sistem šalje signale kroz celo srce i tera ga da radi pravilnim ritmom. Njega čine dve oblasti, koje se nazivaju čvorovi, koji su sačinjeni od sprovodnih ćelija, koje posebnim putevima prenose električni impuls. Normalan otkucaj srca počinje kada taj električni impuls krene iz takozvanog SA čvora desne pretkomore. SA čvor je odgovoran za uspostavljanje brzine rada srca, pa ga nazivaju i predvodnikom srčanog ritma.

ApotekaPLUS-srce

Normalan srčani ritam  je 60 do 100 otkucaja u minuti. Usporen srčani ritam (bradikardija) se javlja kod mlađih osoba, naročito sportista, kao i za vreme sna. Ubrzan srčani rad (tahikardija) se javlja za vreme fizičke aktivnosti, prehlade i drugih bolesti, kao i u određenim emocionalnim stanjima.

Aritmija predstavlja poremećaj srčanog ritma i u najvećem broju slučajeva nastaje kao posledica poremećaja na nivou samog srca (sprovodni sistem koji ima Vaše srce). Međutim i drugi faktori mogu izazvati nepravilan srčani rad, kao što su poremećaj elektrolita (nizak nivo kalijuma ili magnezijuma), hipoksija, hormonski poremećaji (hipotireoidizam, hipertireoidizam), lekovi i neke druge supstance (alkohol, kofein).

Postoji mnogo vrsta aritmije, ali jedna od najzastupljenijih je atrijalana fibrilacija. Procenjuje se da samo u Srbiji atrijalnu fibrilaciju ima 80.000 do 100.000  ljudi. Ova, kao i druge vrste aritmija se najčešće manifestuju neprijatnim osećajem u grudima, osećajem lupanja ili preskakanja srca. Često su udružene sa drugim kardiovaskularnim bolestima, poput hipertenzije, oslabljene funkcije srca, promenama na krvnim sudovima srca i zajedno nose veći rizik od moždanog udara. Većina osoba koje imaju atrijalnu fibrilaciju ima povećan rizik od nastanka krvnih ugrušaka, pa je njihova terapija često praćena lekovima za razređivanje krvi, upravo kako bi se rizik od moždanog udara smanjio.

Nažalost, aritmije mogu biti i asimptomatske. Tada ih je naravno teže detektovati.  Nanredovnim zdravstvenim pregledima retko kada Vas pitaju za puls, zar ne? Kada ste poslednji put radili EKG?

Šta je rešenje? Rešenje su česte kontrole. Dijagnoza aritmije se lako može postaviti kada se uradi EKG ili holter. Danas su dostupne i mobilne aplikacije koje Vam mogu ukazati da postoji neki problem sa Vašim srcem. Ono što je najbitnije jeste rano otkrivanje ovakvog problema. Tokom svetske nedelje srčanog ritma edukovaćemo pacijente kako da provere svoj puls i šta je to pravilan srčani ritam, koja je njihova važnost, kao i kakve su mogućnosti mobilnih aplikacija kao pomoć u svemu  ovome.

Za sve ovo potrebno je malo vremena i toliko je jednostavno, da ljudi svih uzrasta, i stari i mladi, mogu naučiti kako to da rade. Nešto tako jednostavno kao što je poznavanje vašeg pulsa, može Vam sačuvati život i smanjiti rizik od moždanog udara. Zato dođite u najbližu Apoteku PLUS  i posavetujte se sa Vašim farmaceutom.

 

Milica Đukanović, spec. farm.

Apoteka PLUS Melem, Šabac



Prijava na vesti

Aktuelni saveti i ponude

Top