Brinite o sebi, mi ćemo o vama

PRIJAVA NA VESTI

Aktuelni saveti i ponude

Aktuelnost

Lekovi su stigli u apoteku iz prirode

Otkrića novih lekova zavise od opstanka svih vrsta na planeti

Svetski dan biološke raznovrsnosti ove godine obeležava se pod velikim izazovima, uzimajući u obzir broj ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Mnogi od nas ne znaju poreklo lekova na policama apoteka i živimo u uverenju da su svi lekovi stigli iz laboratorija velikih fabrika. Ali, da li je tako?

ApotekaPLUS-lekovi su stigli

Znate li da je penicilin izolovan iz buđi? A da je buđ zapravo gljiva, a one spadaju u najstarija živa bića na Zemlji.

Većina lekova, koje danas možemo naći u apoteci, ima prirodno poreklo. Priroda nam je dala supstance, čija je primena olakšala tretman brojnih stanja. Međutim, neke supstance iz prirode su pokazivale ozbiljne neželjene efekte, ali su kao takve bile model za razvoj sintetskih lekova, kod kojih su ovi neželjeni efekti prirodnih supstanci ublaženi.

Jedan od najpoznatijih primera je aspirin, prvi lek nastao u laboratoriji, krajem 19. veka. Sintetisan je po uzoru na salicilnu kiselinu, prirodnu supstancu, koja se nalazi u kori vrbe i breze. Aspirin se koristi u tretmanu bola, upale i prehlade, a u nižim dozama sprečava formiranje tromba.

Penicilin je prvi otkriveni antibiotik. Dobija se iz vrste buđi Penicillium notatum. Godinama se znalo da je buđ aktivna protiv streptokoka i stafilokoka, koje su odnosili ljudske živote, ali tek je škotski naučnik Aleksandar Fleming uspeo 1928. da izoluje aktivnu komponentu. Penicilin je ušao u široku upotrebu tek 1940. godine. Sam Fleming je još tada upozoravao, da će se u budućnosti pojaviti sojevi mikroorganizama, protiv kojih lekovi više neće biti efikasni. To se upravo događa s obzirom da je široko rasprostranjena neracionalna primena antibiotika.

Mak je biljka iz čijih se čaura već vekovima izoluju opijati: morfin i kodein. Opijati spadaju u grupu supstanci koja se vezuje za opioidne receptore u organizmu, koji su odgovorni za osećaj bola i temperature. Po uzoru na prirodne opioide sintetisan je heroin 1874. godine. Tek 23 godine nakon ovog otkrića, heroin počinje da se prodaje kao lek protiv bolova. Tada se nije znalo da može imati neželjene efekte. Pošto izaziva snažnu zavisnost, heroin je danas zabranjen širom sveta. Međutim, opijati su i dalje u širokoj upotrebi: fentanil, morfin, kodein, metadon se koriste u anesteziji, terapiji bola, kašlja i za odvikavanje od narkotika.

Iz biljke digitalis izolovan je 1930. godine digoksin, koji se koristi kod srčane slabosti i nepravilnog srčanog rada. Digitalis se prvi put pominje još 1785, kada se koristio za eliminaciju viška potkožne tečnosti, koja se nakuplja usled srčane slabosti. Digoksin, pored brojnih prednosti, pokazuje i ozbiljne neželjene efekte.

Taksol je supstanca izolovana iz kore drveta tise i ima primenu u hemioterapiji tumora. Za izolovanje supstance bilo je neophodno da se stablo poseče, usled čega se lek danas proizvodi polusintetski u laboratoriji. Taksol utiče na ćelije koje se brzo umnožavaju kao što su ćelije karcinoma. Neželjeni efekti su opadanje kose, čir na želucu, mučnina i ekcem.

Vinkristin i vinblastin su supstance iz biljne vrste vinka. Koriste se intravenski kod Hočkinovog limfoma i neuroblastoma. Slično taksolu, deluju na ćelije koje se brzo dele, a imaju i slične neželjene efekte: opadanje kose, zatvor, mučnina i povraćanje, pad broja belih krvnih zrnaca i oštećenje pluća.

Iz kininovog drveta koje raste u Južnoj Americi izolovan je kinin, lek protiv malarije. Tradicionalno je korišćen među pripadnicima plemena u šumama Amazonije, odakle je donet u Evropu. Iako može biti proizveden u laboratoriji, i dalje se najčešće dobija ekstrakcijom iz kore drveta. Međutim, i pored toga što je poreklom iz prirode, postoje brojni neželjeni efekti ovog leka, uključujući i trajno oštećenje bubrega.

Postoje i druge mnogobrojne prirodne supstance koje možemo iskoristiti da promenimo i ishode najtežih oboljenja. Međutim, jedino ako očuvamo sve poznate vrste, moći ćemo i dalje da istražujemo nove načine za lečenje bolesti. Isto tako, bez saveta stručnih lica, svaki lek može postati ubojito oružje ili potpuno neefikasan. Važno je slediti reč stručnjaka o načinu primene terapije i pridržavati se terapijskih režima, jer je jedino tako moguće održati preko potrebnu prirodnu ravnotežu.

Vaše Apoteke PLUS



Prijava na vesti

Aktuelni saveti i ponude

Top